Kolumne Nekad i sad Stoljeće nogometa u Crikvenici Zavičajni kantun Petačke štorije

Prezimena iz prve knjige rođenih (krštenih) župe Kotor 1738. - 1793.

Prezimena su vjerodostojni jezični i kulturni spomenici naroda koji ih je stvorio i koji ih čuva kao izraze neprekinuta pamćenja i postojanja. Ona su spomenici naše opstojnosti na određenome području i imaju neprocjenjiv značaj u izučavanju demografije, jezikoslovlja i rodoslovlja.

Stanje duša (Status Animarum) župe Crikvenica 1793. - 1812. i 1821. - 1832.

Crkvene knjige koje se nazivaju Stanje duša (Status Animarum) su jedan od kvalitetnijih rodoslovnih izvora pri istraživanju obiteljskog stabla. Njihovo vođenje utvrđeno je Rimskim obrednikom (Rituale Romanum) iz 1614. godine s intencijom da crkvene vlasti imaju evidenciju i uvid o stanju u župi.

Butiga

Crkvenica je negda imela par butig i dve tri mesnice. Prije drugoga sveckoga rata najpoznateja butiga je bila, lipo urejenoga auzloga, va prizemlju sadašnjega hotela Crkvenice, privatno vlasništvo i kuća obitelji Matejčić.

Prva knjiga rođenih (krštenih) župe Kotor

Rođenje, vjenčanje i smrt dokazuju se javnim dokumentima koji se zovu matične knjige (rođenih, vjenčanih i umrlih). Na Tridentskom koncilu, koji je s prekidima održan od 1545. do 1563. g., utvrđen je način vođenja matičnih knjiga.

Okolo šparheta

Negda sej' živelo skromneje, nekako više skupa, va kuće nekuliko generacij, nono, nona, mat, otac i najmanje troje dece, a znalo jih je bit i više. Stareh se je posebno štimalo i poštivalo. Nono je bil glava kuće, nona ministar za financije držala je buštu soldami dobro hranjenu daj' samo ona znala...

Iz spomenice mons. Rigonija

Prije stotinjak godina (1914.-1918.) bjesnio je 1. svjetski rat čije su razorne posljedice osjećali svi, neovisno o tome jesu li se borili kao vojnici na bojišnici ili su za vrijeme rata patili kao civili.

Drva i kompir celu zimu mir

Jesen je već naveliko zela maha, hladne su jutra i večeri, već bi pomalo rabilo steplit, snetit oganj va šparhetu, oćutit kako lipo puckeću friške drva, a kuća diši na hrastovinu ili bukovinu. Kad se toga spametin gredu mi na pamet lipe uspomeni.

Vinodol i Vinodolci u 1856. godini

U knjizi „Povesti biskupijah Senjske i Modruške ili Krbavske“, 1856.g. Manoilo Sladović piše o Vinodolu i Vinodolcima zanimljiv tekst: „ ... Pod ovo okružje broji se sada bribir s omanjimi selci: dragalin, gradac, jagorva, kičeri, kosavin, kričina, podugrinac, poduljin, stale...

U Crikvenici je 1859. živjelo 2.116 duša

Iz izvještaja kirurga Ivana Andrianića za 1859. godinu Na čelu Carskog i kraljevskog zdravstvenog područnog ureda u Crikvenici bio je 1859.g. kirurg Ivan Krstitelj Andrianić. Njegova je obaveza bila podnijeti Županiji riječkoj (formirana 1850.g.

Bela nedelja

Prva nedelja va listopadu poznata ko "Bela nedelja" - nedilja, nedeja, va našeh krajeh "Bela nedelja" va našoj okolice, a pogotvo va Kastve i (a i bliže nami va Križišću) se slavi ko blagdan od beloga vina - belice, beloga grozja od koga se dela jako dobro belo vino.