U svojem najboljem djelu, Časoslovu Farnese (Officium Virginis), na foliu 31 naslikao je Klović proročanstvo Kristova rođenja od strane rimske proročice Sybille Tiburtinske caru Augustu. U pozadini se može naslutiti obris utvrde driveničkog grada.
U ovom djelu slavi se blažena djevica Marija, a motivi se temelje na preplitanju Starog i Novog zavjeta u duhu protureformacije, čime je podržano nastojanje Rima da se zaustavi širenje Luterovih ideja.
Zanimljivo je Klovićevo variranje motiva uskrsnuća i polaganja u grob gdje je grobnica prikazana uvijek u obliku sarkofaga. To se primjećuje u svim njegovim radovima počam od ranijih radova kao što je Evangelarium Grimani te kasnije preko Časoslova Farnese, Lekcionara Towneley te niza crteža i skica rasutih diljem svjetskih muzeja i galerija. Motiv toga sarkofaga Kloviću se mogao urezati u pamćenje s reljefa koji i danas, iako neopravdano zanemaren, stoji ugrađen u južni zid apside crkve Blažene djevice Marije u Crikvenici. Reljef prikazuje Isusa patnika kako ustaje iz groba. Na glavi mu je kruna, a u pozadini gotička aureola. Lik Isusa smješten je u lunetu na čijem dnu je prikazan otvor groba četverouglastog oblika u kosoj projekciji. Reljef je prema svim stilskim značajkama nastao negdje u petnaestom stoljeću i bio je smješten ili u samostanu ili u crkvi, tako da ga je Klović imao prilike vidjeti za vrijeme svojeg školovanja kod pavlina. Kasnije u nizu svojih radova ponavlja taj detalj bilo u sklopu same slike ili na marginama kao ukras. Reljef je kasnije kod preuređenja crkve premješten i ugrađen visoko iznad zemlje te se tome ima zahvaliti njegovo zanemarivanje.
Poznavanje ovih pojedinosti iz Klovićeva života je važno jer već u prošlom stoljeću Amadio Ronchini pišući studiju o Kloviću na temelju dijela jednog Klovićevog pisma, gdje on spominje stil "nas ostalih iz Italije", zaključuje da se on gotovo odrekao domovine i priznao da se osjeća Talijanom.
Govoriti na ovaj način o Kloviću je neprimjereno jer on svojom veličinom ne pripada samo Hrvatskoj ili Italiji nego u prvom redu svjetskoj kulturnoj baštini te bi jedan od ciljeva proslave 500-te obljetnice njegovog rođenja trebao biti njegovo dostojno predstavljanje u svim svjetskim relevantnim kulturnim sredinama i institucijama.