Iz povijesti crikveničkog turizma (5)

1 - Reklamni plakat hotela Therapia na mađarskom jeziku, 1910., (izvor: arhiv Grada Crikvenice)
2 - Hotel nadvojvode Josipa (Therapia), vide se Therapijski perivoj i drveni švicarski paviljon, 1897. (Izvor: VLADIMIR UREMOVIĆ, IVAN VUKELIĆ, JASNA GOBIĆ, Počeci i razvoj talasoterapije i zdravstvenog turizma u Crikvenici, u: Acta med-hist Adriat, 4 (2006.))
3 - Pristanište Črni mul, pogled na hotel Therapia i Therapijski perivoj, 1907., (izvor: arhiv Grada Crikvenice)
4 - Soba za tjelovježbu u hotelu Therapia, (Izvor: Crikvenica 1893.-1933.: Spomenica morskog kupališta i klimatskog lječilišta Crikvenice četrdesetgodišnjeg razvoja, (ur.) prof J. Župan, 1933.)


Sadržaji hotela Therapia  

Za okoliš oko hotela Therapia bio je zadužen školovani vrtlar Franjo Brož, koji se nešto kasnije spominje u kontekstu uređivanja parka na Petaku i uz hotel Miramare. Park se nazivao Rajski vrt, a osim egzotičnih i tropskih biljaka ondje se nalazio i svojevrsni zoološki vrt sa srnama, paunovima, magarcima i nekim vrstama domaćih životinja. Ispred hotela nalazio se i drveni paviljon namijenjen održavanju zabava i glazbenih večeri, čiji je izgled sačuvan na onodobnim razglednicama. U neposrednoj blizini hotela izgrađeno je 1894. hotelsko kupalište, tzv. Mađarske banje, te pristanište za goste hotela naziva Crni molo, odnosno kako se nazivalo na lokalnom čakavskom narječju Črni mul.   

Počeci razvoja modernog zdravstvenog turizma u Crikvenici  

Već 1897. građevinsko društvo, koje je izgradilo hotel, zapada u financijske teškoće, a hotel kupuje nadvojvoda Josip. Iste godine zagrebački vjesnik Vienac objavljuje članak iz kojeg se daje zaključiti kako sanatorij Therapia uistinu nije dobro poslovao u prvim godinama nakon otvorenja:
-  Prođosmo Crikvenicom gdje se je na brdu u gotovoj pustiši kočio ogromni hotel što ga čeka žalosna budućnost da se ispuni prošlogodišnje proročanstvo jednog riječkog odvjetnika da će taj hotel [Therapia] biti za deset godina bez krova. Tada nisam tom gospodinu vjerovao, a sada vidim da će biti tako ako se ne nađe neka obilna tuka pomoćnica ili ako se zgrada ne privede nekakvoj drugačijoj praktičnoj svrsi.  

Druga pak literatura navodi kako nadvojvoda preuzima hotel 1899. godini te kako tu godinu možemo smatrati početnom godinom u modernom zdravstvenom turizmu Crikvenice.  Bilo kako bilo, u toj fazi razvoja započinje značajniji interes za zdravstveni i lječilišni turizam u sklopu hotela. Nadvojvoda osniva Hidropatski institut, odnosno službu za hidroterapiju, a kako bi pružao gostima što kvalitetniju uslugu, 1900. poziva u Crikvenicu poljskog profesor i stručnjak za balneologiju, dr. Hansa Ebersa. Istovremeno hotel mijenja ime u hotel Therapia. Četiri godine nakon toga, zastupnikom hotela postaje mađarski veleposjednik Alexandar von Csillery koji također dovodi stručno osoblje.  

Hotel Therapia bio je opremljen najsuvremenijom aparaturom i udovoljavao svim zahtjevima modernog kupališta i lječilišta. Nudile su se kure za mršavljenje, debljanje, odvikavanje, potom rendgenski kabinet kao i dijagnostički centar. Postao je poznat ne samo kao hotel, već se reklamirao putem dnevnog tiska i plakata i kao sanatorij. Sačuvan je plakat na mađarskom jezika s prikazom Crikvenice s morske strane na čijoj se vizuri ističe hotel Therapia. Na plakatu je prikazana i geografska karta koja upućuje kako stići od Budimpešte do Crikvenice. Sve je to činilo hotel najvećim i najotmjenijim ugostiteljskim objektom onoga doba, čiji su gosti bile europske kraljevske i aristokratske obitelji, što je vinulo Crikvenicu u sam vrh europskog turizma na početku 20. stoljeća, privuklo druge strane investitore i dalo polet daljnjem razvoju arhitekture.

Podijelite